1. Neostvarena obećanja
Usprkos svoj pompi, genske modifikacije uporno ne uspjevaju ostvariti ono za što industrija tvrdi da su stvorene. Samo su dvije GM značajke prošle na tržištu: otpornost na pesticide i ekspresija BT toksina. Druga se obećanja genskih modifikacija nisu materijalizirala. Vrlo hvaljena GM "zlatna riža" - slavljena kao lijek za nedostatak vitamina A - nikad nije izašla iz laboratorija, djelomično zato što bi konzumenti, za unos preporučene doze vitamina A, morali pojesti 12 zdjela riže dnevno. 2004. godine vlada Kenije priznala je da Monsantovi GM slatki krumpiri nisu ništa otporniji na virus perjatih mrlja (feathery mottle virus) nego obične sorte i, štoviše, daju manje prinose. 2008. godine vijesti da su znanstvenici modificirali mrkvu tako da organizam snabdjeva kacijem i na taj način liječi osteoporozu izgubile su na važnosti u svijetlu činjenice da bi bilo potrebno svakog dana pojesti 1,6 kg te mrkve kako bi se unijela dovoljna količina kalcija.
2. Troškovi
GM usjevi stoje poljoprivrednike i vlade više novca nego što ga vraćaju. U izvještaju Soil Association iz 2003. procijenjeno je da gubici koje GM usjevi donose ekonomiji SAD-a iznose oko 12 milijuna dolara od 1999., i to zbog porasta poljoprivrednih subvencija, smanjenja izvoza i različitih slučajeva utvrđivanja štetnosti i zabrane već zasijanog sjemena. Istraživanje u Iowi pokazalo je da proizvodnja GM soje podrazumjeva iste troškove kao i konvencionalna poljoprivreda, ali s obzirom da daje manje prinose (vidi niže) poljoprivrednici ostaju bez ikakvog profita.
Neovisna studija provedena u Indiji došla je do rezultata da usjevi BT pamuka koštaju poljoprivrednike 10% više nego ne-BT vrste i donose 40% niže profite. Između 2001. i 2005. više od 32.000 indijskih seljaka počinilo je samoubojstvo uglavnom kao rezultat rastućih dugova uzrokovanih neadekvatnim usjevima.
3. Kontaminacija GM-om
Koliko god se potrudili, nikad ne možete biti sigurni da ono što jedete ne sadrži GM. U nedavno objavljenom članku, časopis The New Scientist priznao je da se kontaminacija i međusobna oplodnja između GM i ne-GM usjeva "dogodila već mnogo puta". Krajem 2007. američka kompanija Scotts Miracle-Gro globljena je iznosom od 500.000 dolara od strane US Department of Agriculture, kada je testirani genski materijal trave Scotts s novog golf terena nađen čak 13 milja dalje, čini se zato što je tek pokošena trava raznesena vjetrom . Analizom provedenom 2006. pronađeno je da je od 40 španjolskih konvencionalnih i organskih farmi 8 kontaminirano varijetetima GM kukuruza, uključujuči i jednog seljaka čiji su usjevi sadržavali 12,6% GM biljaka.
4. Oslanjanje na pesticide
Daleko od toga da smanjuju ovisnost o pesticidima i gnojivima, GM usjevi neprekidno povećavaju ovisnost seljaka o tim proizvodima. Usjevi otporni na herbicide mogu se obilno prskati otrovima za ubijanje korova poput Monsantovog "Roundupa", zato što su modificirani tako da podnose učinke te kemikalije. To znači da se u finalnom proizvodu nalaze znatno veće količine herbicida. Međutim, u kasnijim fazama usjeva često se zbog sušenja koristi i drugi herbicid pa ti usjevi zapravo primaju dvostruku dozu opasnih kemikalija . BT kukuruz, modificiran da proizvede BT toksin koji ubija insekte, nikad nije eliminirao upotrebu pesticida, a kako se BT gen ne može "isključiti", usjevi nastavljaju proizvoditi toksin sve do žetve tako da on stiže do konzumenata u najvećim mogućim koncentracijama.
5. "Frankenhrana"
Usprkos velikim naporima biotehnloške industrije, konzumenti se i dalje čvrsto opiru GM hrani. 2007., u sklopu ispitivanjea vlade o tome bi li kontaminacija organske hrane GM usjevima u tragovima trebala biti dozvoljena, velika većina od 11.700 odgovora bila je izrazito negativna. Debata "GM nacija" koju je vlada organizirala 2003. iznijela je na vidjelo da polovina sudionika "nikad ne želi vidjeti GM usjeve kako rastu u Velikoj Britaniji, ni pod kojim uvjetima", a 96% ih je smatralo da društvo ne zna dovoljno o tome kako genske modifikacije utječu na zdravlje. U Indiji, iskustvo poljoprivrednika s BT pamukom bilo je toliko katastrofalno da vlada Maharashtre danas savjetuje seljacima da rađe sade soju. U Australiji je preko 250 kompanija koje se bave prehrambenim proizvodima podnijelo žalbu vladama država New South Wales i Victoria zbog ukidanja zabrane na sadnju GM uljane repice.
6. Razvoj otpornosti
Priroda je pametna i već postoje podaci da su se javile vrste otporne na GM usjeve. Na farmama u sjevernoj Americi uočeni su novi "superkorovi" - biljke koje su evoluirale tako da mogu preživjeti industrijske kemikalije. Izvještaj tijela za očuvanje prirode Velike Britanije English Nature (danas Natural England) iz 2002. objelodanio je da biljke uljane repice koje su razvile otpornost na tri ili više herbicida "nisu rijetke" u Kanadi. Superkorov nastaje slučajnim križanjem sa susjednim GM usjevima. Kako bi se nosili s tim superkorovom, kanadski seljaci prisiljeni su koristiti još jače, otrovnije herbicide . Jednako tako su i nametnici (osobito P. xylostella) razvili otpornost na BT toksin, i 2007. gomila mesnatih kukaca počela je napadati indijski pamuk koji se smatrao otpornim na nametnike.
7. Nalaženje problema za rješenja
Mnogi tzv. problemi za koje biotehnologija razvija "rješenja" prije se mogu smatrati dosjetkama PR-a, nego znanošću. Otpornost na herbicide oglašavana je tvrdnjama kako će, zato što će se usjevi moći obilato tretirati kemikalijama, biti potrebno znatno manje mehaničkog rada na istrebljvanju korova i oranju zemlje, s obzirom da će se ugljik i nitrati zadržati pod površinom. Ali nova dugoročna studija U.S. Agricultural Research Service-a pokazala je da organska poljoprivreda, čak i kada uključuje oranje, čuva u zemlji veće zalihe ugljika, nego GM usjevi . Tvrdilo se da BT pamuk povećava otpornost prema nametnicima, ali su seljaci u istočnoj Africi otkrili da sadeći lokalni korov među svoje usjeve kukuruza, mogu privući nametnike da polažu jaja u korov, a ne u usjeve.
8. Opasnosti po zdravlje
Rezultati testova na životinjama izloženim GM usjevima pružaju ozbiljne razloge za zabrinutost. 1998. škotski znanstvenici su pronašli kod štakora hranjenih GM krumpirima otpornim na snijet oštećenja svih unutarnjih organa. U eksperimentu iz 2006. štakorice hranjene sojom otpornom na herbicide rodile su ozbiljno deformiranu mladunčad od kojih je polovica umrla u roku od 3 tjedna, a preživjeli su bili sterilni. Iste godine Indijska novinska agencija javila je kako su tisuće ovaca koje su hranjene ostacima usjeva BT pamuka naglo umrle. Novi slučajevi pomora stoke uslijedili su 2007. Također, postoje izvještaji o simptomima koji odgovaraju alergiji među indijskim radnicima koji rade na poljima BT pamuka. 2002., u jedinom sudskom procesu koji se odnosio na ljudska bića, pokazalo se, izgleda, da modificirani genski materijal iz GM soje ne samo da preživljava u ljudskoj utrobi, nego može preći i u genski materijal bakterija u probavnom sustavu.
9. Glad ostaje
GM usjevi su uvijek dolazili s obećanjima većih uroda, no ta su se obećanja rijetko ostvarivala. Trogodišnja studija 87 sela u Indiji pokazala je da su urodi ne-BT pamuka konzistentno bili 30% posto veći od uroda (skupljeg) GM pamuka . Sada je već široko prihvaćeno da je urod GM soje niži od uroda konvencionalnih sorti. Ispitivanja koje je sama kompanija Monsanto provela 1992. godine pokazuju da je njihova Roundup ready soja davala 11.5% niže urode. Neke kasnije Monsantove studije su otkrile da je urod GM repice u Australiji bio 16% niži od nacionalnog prosjeka za ne-GM repicu.
10. I dalje neraskidivo vezani za Umjetna gnojiva i fosilna goriva.
Ni jedna GM kultura nije uklonila potrebu za korištenjem umjetnih gnojiva radi postizanja željenih prinosa. Iako se industrija dobro okoristila mogućnošću da se geni koji omogućuju vezanje dušika ugrade u komercijalne poljoprivredne kulture s ciljem povećanja prinosa, do sada na tom polju nije bilo većih uspjeha. GM usjevi jednako su ovisni o fosilnim gorivima koja se koriste za proizvodnju gnojiva kao i usjevi u konvencionalnoj poljoprivredi. Uz to, GM usjevi su dizajnirani tako da dobro funkcioniraju na velikim, industrijski obrađivanim poljoprivrednim površinama. Otpornost na herbicide je beskorisna ukoliko vaša farma nije toliko velika da je korov nemoguće uklanjati mehanički. Ovo također podrazumjeva da poljoprivrednicisvoje usjeve već prskaju kemikalijama. Slično tome, ekspresija BT toksina modificirana je radi nošenja s problemom kontrole nametnika na velikim monokulturnim površinama koje pogoduju širenju takvih pošasti. U svijetu koji će - suočavajući se s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i nadolazeće nestašice nafte - morati promjeniti svoj pogled na poljoprivredu, GM usjevi će izgledati kao ostatak odavno napuštenih praksi.
Mark Anslow
www.theecologist.org
Izvor: http://zelena-akcija.hr/hr/programi/gmo-vise
2. Troškovi
GM usjevi stoje poljoprivrednike i vlade više novca nego što ga vraćaju. U izvještaju Soil Association iz 2003. procijenjeno je da gubici koje GM usjevi donose ekonomiji SAD-a iznose oko 12 milijuna dolara od 1999., i to zbog porasta poljoprivrednih subvencija, smanjenja izvoza i različitih slučajeva utvrđivanja štetnosti i zabrane već zasijanog sjemena. Istraživanje u Iowi pokazalo je da proizvodnja GM soje podrazumjeva iste troškove kao i konvencionalna poljoprivreda, ali s obzirom da daje manje prinose (vidi niže) poljoprivrednici ostaju bez ikakvog profita.
Neovisna studija provedena u Indiji došla je do rezultata da usjevi BT pamuka koštaju poljoprivrednike 10% više nego ne-BT vrste i donose 40% niže profite. Između 2001. i 2005. više od 32.000 indijskih seljaka počinilo je samoubojstvo uglavnom kao rezultat rastućih dugova uzrokovanih neadekvatnim usjevima.
3. Kontaminacija GM-om
Koliko god se potrudili, nikad ne možete biti sigurni da ono što jedete ne sadrži GM. U nedavno objavljenom članku, časopis The New Scientist priznao je da se kontaminacija i međusobna oplodnja između GM i ne-GM usjeva "dogodila već mnogo puta". Krajem 2007. američka kompanija Scotts Miracle-Gro globljena je iznosom od 500.000 dolara od strane US Department of Agriculture, kada je testirani genski materijal trave Scotts s novog golf terena nađen čak 13 milja dalje, čini se zato što je tek pokošena trava raznesena vjetrom . Analizom provedenom 2006. pronađeno je da je od 40 španjolskih konvencionalnih i organskih farmi 8 kontaminirano varijetetima GM kukuruza, uključujuči i jednog seljaka čiji su usjevi sadržavali 12,6% GM biljaka.
4. Oslanjanje na pesticide
5. "Frankenhrana"
Usprkos velikim naporima biotehnloške industrije, konzumenti se i dalje čvrsto opiru GM hrani. 2007., u sklopu ispitivanjea vlade o tome bi li kontaminacija organske hrane GM usjevima u tragovima trebala biti dozvoljena, velika većina od 11.700 odgovora bila je izrazito negativna. Debata "GM nacija" koju je vlada organizirala 2003. iznijela je na vidjelo da polovina sudionika "nikad ne želi vidjeti GM usjeve kako rastu u Velikoj Britaniji, ni pod kojim uvjetima", a 96% ih je smatralo da društvo ne zna dovoljno o tome kako genske modifikacije utječu na zdravlje. U Indiji, iskustvo poljoprivrednika s BT pamukom bilo je toliko katastrofalno da vlada Maharashtre danas savjetuje seljacima da rađe sade soju. U Australiji je preko 250 kompanija koje se bave prehrambenim proizvodima podnijelo žalbu vladama država New South Wales i Victoria zbog ukidanja zabrane na sadnju GM uljane repice.
6. Razvoj otpornosti
Priroda je pametna i već postoje podaci da su se javile vrste otporne na GM usjeve. Na farmama u sjevernoj Americi uočeni su novi "superkorovi" - biljke koje su evoluirale tako da mogu preživjeti industrijske kemikalije. Izvještaj tijela za očuvanje prirode Velike Britanije English Nature (danas Natural England) iz 2002. objelodanio je da biljke uljane repice koje su razvile otpornost na tri ili više herbicida "nisu rijetke" u Kanadi. Superkorov nastaje slučajnim križanjem sa susjednim GM usjevima. Kako bi se nosili s tim superkorovom, kanadski seljaci prisiljeni su koristiti još jače, otrovnije herbicide . Jednako tako su i nametnici (osobito P. xylostella) razvili otpornost na BT toksin, i 2007. gomila mesnatih kukaca počela je napadati indijski pamuk koji se smatrao otpornim na nametnike.
7. Nalaženje problema za rješenja
Mnogi tzv. problemi za koje biotehnologija razvija "rješenja" prije se mogu smatrati dosjetkama PR-a, nego znanošću. Otpornost na herbicide oglašavana je tvrdnjama kako će, zato što će se usjevi moći obilato tretirati kemikalijama, biti potrebno znatno manje mehaničkog rada na istrebljvanju korova i oranju zemlje, s obzirom da će se ugljik i nitrati zadržati pod površinom. Ali nova dugoročna studija U.S. Agricultural Research Service-a pokazala je da organska poljoprivreda, čak i kada uključuje oranje, čuva u zemlji veće zalihe ugljika, nego GM usjevi . Tvrdilo se da BT pamuk povećava otpornost prema nametnicima, ali su seljaci u istočnoj Africi otkrili da sadeći lokalni korov među svoje usjeve kukuruza, mogu privući nametnike da polažu jaja u korov, a ne u usjeve.
8. Opasnosti po zdravlje
Rezultati testova na životinjama izloženim GM usjevima pružaju ozbiljne razloge za zabrinutost. 1998. škotski znanstvenici su pronašli kod štakora hranjenih GM krumpirima otpornim na snijet oštećenja svih unutarnjih organa. U eksperimentu iz 2006. štakorice hranjene sojom otpornom na herbicide rodile su ozbiljno deformiranu mladunčad od kojih je polovica umrla u roku od 3 tjedna, a preživjeli su bili sterilni. Iste godine Indijska novinska agencija javila je kako su tisuće ovaca koje su hranjene ostacima usjeva BT pamuka naglo umrle. Novi slučajevi pomora stoke uslijedili su 2007. Također, postoje izvještaji o simptomima koji odgovaraju alergiji među indijskim radnicima koji rade na poljima BT pamuka. 2002., u jedinom sudskom procesu koji se odnosio na ljudska bića, pokazalo se, izgleda, da modificirani genski materijal iz GM soje ne samo da preživljava u ljudskoj utrobi, nego može preći i u genski materijal bakterija u probavnom sustavu.
9. Glad ostaje
GM usjevi su uvijek dolazili s obećanjima većih uroda, no ta su se obećanja rijetko ostvarivala. Trogodišnja studija 87 sela u Indiji pokazala je da su urodi ne-BT pamuka konzistentno bili 30% posto veći od uroda (skupljeg) GM pamuka . Sada je već široko prihvaćeno da je urod GM soje niži od uroda konvencionalnih sorti. Ispitivanja koje je sama kompanija Monsanto provela 1992. godine pokazuju da je njihova Roundup ready soja davala 11.5% niže urode. Neke kasnije Monsantove studije su otkrile da je urod GM repice u Australiji bio 16% niži od nacionalnog prosjeka za ne-GM repicu.
10. I dalje neraskidivo vezani za Umjetna gnojiva i fosilna goriva.
Mark Anslow
www.theecologist.org
Izvor: http://zelena-akcija.hr/hr/programi/gmo-vise
Na prvom mestu je profit !
ОдговориИзбришиZa zdravlje oni ne brinu !
Kad se ustanovi laz ,puni su im dzepovi !